Ulcinj u novom vijeku

Tokom čitavog 20. stoljeća Ulcinj je preživljavao teške padove i začuđujuće uspone. Od druge varoši Crne Gore 1880. g. kada je pripojen ovoj zemlji, dospio je nakon samo tri decenije na šesto mjesto po ekonomskom razvoju i broju stanovnika (Podgorica, Nikšić, Cetinje, Bar, Plav). Njegovo pomorstvo i trgovina su sve slabije pulsirali, pa je grad stagnirao.

Snažan zaokret doživljava tridesetih godina 20-og vijeka. Naime, u tom periodu su izgrađeni Solana i hoteli Republika, Jadran i Koop (kasnije Galeb), koji su Ulcinj ubrzo učinili privrednim i turističkim centrom zemlje. No, Drugi svjetski rat je ovaj zamah naglo prekinuo.

Na svoj najljepši period u ovom stoljeću Ulcinj je morao da sačeka dvije decenije od završetka rata. Izgradnja niza modernih hotela u gradu i na Velikoj plaži, te velikih privrednih kolektiva (HTP “Ulcinjska rivijera”, “Agroulcinj”, Građevinsko preduzeće “Primorje”, “Otrantkomerc”, “Ultep” …) dovela je do fantastičnog razvoja. Ulcinj je krajem osamdesetih ostvarivao gotovo 40 odsto turističkog prometa Crne Gore, a dvije trećine turista činili su stranci, uglavnom Njemci.

 


U katastrofalnom zemljotresu 15. aprila 1979. godine grad je teško stradao, ali je nakon samo nekoliko godina, solidarnošću građana cijele bivše SFRJ, ubrzo obnovljen. 

I nakon 2,5 milenijuma trajanja Ulcinj je ostao multietnički i multikonfesionalni grad sa najljepšim prirodnim resursima u Crnoj Gori, koji uz ljubaznost domaćina, predstavlja poželjnu destinaciju za goste i posjetioce iz cijelog svijeta. 

Atrakcije

Velika plaža

Gotovo da nema turiste koji je ljetnji odmor proveo u Ulcinju, a da nije posjetio Veliku ulcinjsku plazu, tako da, ako se odlucite da svoj odmor provedete na Velikoj plazi zasigurno cete biti ocarani kilometrima duge pjeskovite plaze, koja se poput vjesto iscrtane slikarske linije spaja sa kristalno cistim morem.

Plaza I morsko dno su prekriveni sitnim pijeskom. 

Zanimljivosti

MIGUEL de SERVANTES

I zapisi i narodno predanje se slažu da je slavni španski pisac Miguel de Servantes u svojoj mladosti bio rob ulcinjskih gusara. Štovise, i njegovo znamenito djelo “Don Kihot’, dovodi se u vezu sa zatočeništvom u Ulcinju.

Neki istraživači su u Dulčineji od Toboza, glavnoj junakinji romana, prepoznali Ulcinjanku.