Ulcinj - Legenda

Kao što su mnoge države, mjesta ili gradovi prepoznatljivi po istorijskim događajima, slavnim ličnostima, po bajkama ili pričama, tako se i i za Ulcinj i Ulcinjane vežu razne, ali najčešće gusarske priče.
Kroz istoriju, Ulcinj je dugo vjekova bio poznato gusarsko gnijezdo. Grad su počev od XIV vijeka počeli da naseljavaju gusari iz Malte, Tunisa i Alžira. Obalni dio, od današnjeg Ulcinja pa sve do Kotora, bio je piratsko utočište. Gusari su, posebno tokom XVII I XVII vijeka, predstavljali strah i trepet na moru. Piratske bande toliko su bile ojačale da su iz dana napadale razne trgovačke brodove koji su plovili pod raznim zastavama, pljačkali ih i hitro uplovljavali u svoje zaklone koje su pravili duž čitave ulcinjske obale.

Najveću štetu od opasnih napada gusarskih zapovjednika pretrpjela je mletačka flota.
Osim upada i pljačke po trgovačkim brodovima, ulcinjski pirati bili su poznati i po trgovini crnim robljem. Zbog te činjenice veliki dio stanovništa u Ulcinju bili su crnci iz raznih afričkih zemalja.
 

Među starim Ulcinjanima i danas se spominju priče o tome kako je do 1878. godine u Ulcinju živjelo 100 crnaca, kao i to da je među robovima tamničio i poznati pisac Servantes po kojem se jedan od ulcinjskih trgova prozvan Trgom robova. Ipak, najčuvenija i najradije prepričavana  među Ulcinjanima i dan - danas je legenda o čuvenom piratu Lika Ceni.

Ulcinjanin Lika Ceni bio je najčuveniji gusarski starješina. Svakodnveno je sa svojom piratskom vojskom napadao razne trgovačke brodove, a katkada i čitave flote. Jednom prilikom Lika Ceni sa družinom, potopio je brod na kome su se nalazile hadžije odnosno hodočasnici koji su putovali na hodočašće u Meku. To je bio veoma tragičan događaj koji je imao odjeka i izvan Ulcinja. Naime, kada je turski sultan čuo za veliku nesreću, naredio je da se Lika Ceni pronađe i utamnici. Sultan je takođe, najavio i da će bogato nagraditi  onoga ko uhvati ili ubije Lika Cenu. Međutim, upravo tada  na moru se pojavio drugi, takođe veoma opasan gusar - Lambro ili Aralampija kako su ga drugačije zvali. Rodom iz Grčke, Lambro je veoma dobro poznavao more i slovio je za vještog gusara. Veoma opasan i neustrašiv Lambro je ubrzo postao prava „morska neman“ za mnoge trgovačke brodove i pomorske flote. Vijest o Lambrovim zlodjelima brzo je stigla i do samog turskog sultana. Kako su štete koje je pravila Lambrova družina bile ogromne, sultan je ubrzo proglasio da će dati veoma bogatu nagradu, onome ko uhvati ili ubije Lambra.
Međutim, vrijeme je odmicalo a sultan nije mogao da pronađe Lambra. Jedino što mu je u tom trenutku ostalo bilo je da pošalje poruku Lika Ceniju, da će mu sve oprostiti ukoliko uspije da uništi Lambra.

Sultan ubrzo tako i učini, a Lika Ceni sa zadovoljstvom prihvati poziv, obavezujući se pred sulatnom da će „ili uhvatiti Lambra, ili sam poginuti“.
Poslije izvjesnog vremena dodje i do dvoboja u kojem je Lika Ceni uspio da ubije Lambra.
Za učinjenu uslugu, i podanost, turski sultan Lika Ceniju poštedi zivot, podarivšu mu titulu kapetana. Poznati Ulcinjani, potomci Lika Cenija, takođe su bili istaknuti kapetani.

Legenda o Lika Ceniju u narodu se i danas često pominje kao nesvakidašnji događaj, pa Ulcinjani sa koljena na koljeno, prenose priču o tome kako je najpoznatiji ulcinjski razbojnik zahvaljujući prstu sudbine postao kapetan.

Prezentacija u Temišvaru – Rumunija

Nakon intenzivne promocije na važnijim međunarodnim regionalnim tržištima nastupajući na sajmovima turizma, Turistička Organizacija Ulcinj je organizovala i jedno dnevnu prezentaciju u Temišvaru.

Atrakcije

Velika plaža

Gotovo da nema turiste koji je ljetnji odmor proveo u Ulcinju, a da nije posjetio Veliku ulcinjsku plazu, tako da, ako se odlucite da svoj odmor provedete na Velikoj plazi zasigurno cete biti ocarani kilometrima duge pjeskovite plaze, koja se poput vjesto iscrtane slikarske linije spaja sa kristalno cistim morem.

Plaza I morsko dno su prekriveni sitnim pijeskom. 

Zanimljivosti

MIGUEL de SERVANTES

I zapisi i narodno predanje se slažu da je slavni španski pisac Miguel de Servantes u svojoj mladosti bio rob ulcinjskih gusara. Štovise, i njegovo znamenito djelo “Don Kihot’, dovodi se u vezu sa zatočeništvom u Ulcinju.

Neki istraživači su u Dulčineji od Toboza, glavnoj junakinji romana, prepoznali Ulcinjanku.